Surove Strasti

Krešimir Macan: Kad bi predizborne ankete bile rezultat, tada ne bismo imali izbornih kampanja

Za Surove Strasti piše:  Krešimir Macan – osnivač je jedne od prvih domaćih agencija za PR i krizne komunikacije “Manjgura“. S Krešimirom smo razgovarali u podcast epizodi #94.

Kako funkcioniraju ankete?

Vidim da je krenulo prepucavanje oko izbornih anketa, omiljena metoda populista, pa da razjasnimo kako funkcioniraju izborne ankete, a kako kampanje, te zašto je važan sam dan izbora. Ukratko u ovom trenutku više anketa, kroz više mjeseci dakle sljedeći redoslijed Kolinda Grabar-Kitarović 28-32%, Zoran Milanović 24-26% i Miroslav Škoro 18-21% te Mislav Kolakušić 6-8%. Ako uzmemo u obzir Paretovo pravilo 80:20 to predstavlja onih 80% koji će u konačnici odlučivati. Dakle ankete tu sasvim dobro osjećaju bilo glasača.

E sad otkud razlike u postocima. Pa ankete su samo procjene u ovom trenutku da su sutra izbori što bi birači mogli reći, ali NE nužno i da će to reći.

Anketa ima svoju maksimalnu pogrešku uzorka uz koju kaže da je vjerojatnost 95% da je rezultat ankete unutar raspona +/- 2-3.5% od navedenog srednjeg. Tako recimo Kolinda može biti i na 26% i 34% uz srednji rejting od 30% na kraju da bi anketa i dalje bila precizna. Neću dalje u statistiku koja također kaže da je uzorak od 1000 sasvim relevantan uzorak za Hrvatsku, pa tako i SAD, uz maksimalnu pogrešku uzorka za rejtinge stranaka +/-3,6% koju se obavezno mora navoditi (uz sve napore da imate statistički relevantan uzorak po spolu, demografiji, regiji, prihodima i ostalim pokazateljima i dalje ćete imati pogrešku uzorka).

To su jednostavno znanost i praksa potvrdili. Što više pitaš, ne dobijaš nužno drugačiji rezultat, samo manju grešku. Potom imamo terenske, telefonske i pod zadnje on line ankete. Prve dvije se koriste u Hrvatskoj, za on line još čekamo preciznije uzorke i modele jer sve generacije ne koriste Internet podjednako. Teren je izravan kontakt, spor i skup, a telefonac brz, jeftiniji, ali i pred izazovom tko odgovara na fiksni telefon u vremenima kada ih je sve manje. Ako rade profesionalno i potpisuju svoje ankete, agencije za ispitivanje javnog mnijenja samo rade ono što svaki dan rade za puno komercijalnih naručitelja koji žele znati koja se vrsta piva preferira ili zašto više jedete meso nego ribu i sto drugih pitanja oko kojih se stvarno vrti život i novac svaki dan. Dakle agencije ne žive od politike da bi to utjecalo na rezultate.

Kako to da se rezultati anketa na kraju razlikuju od rezultata izbora?

Prvo što je anketa bliže danu izbora preciznija jer mjeri raspoloženje birača bliže samom danu. Logično zar ne? Zato uvijek morate znati kad je anketa napravljena i to je isto podatak koji se objavljuje. Kad tako pogledate rezultate zadnjih anketa pred EU izbore i uzmete u obzir grešku i vrijeme – vidite da su ankete lijepo predvidjele trendove i tko može rasti. No ako je to bilo tjedan dana prije izbora u tih tjedan se moglo još štošta dogoditi. Neka ispitivanja kažu da čak 25% ili svaki 4. birač odluči kome će dati glas kroz kampanju (to isto može značiti da je samo učvrstio svoje mišljenje, nisu ga svi promijenili) i da ih skoro pola od njih to odluči u zadnjem tjednu kampanje.

Dakle kampanja može utjecati i utječe na stavove birača, a da bi znali koliko služe nam ankete. U ovom trenutku znamo redoslijed prva četiri kandidata i da stožeri sukladno tome vode svoje kampanje – tipa Škoro i Kolinda zajedno imaju barem 50% glasova što znači da je većina glasova desnice podijeljena. Ako žele nešto promijeniti ili idu u rat bez milosti u tom biračkom tijelu ili će ga pak krenuti širiti. S druge strane ako se njih dvoje potuku profitira Zoran Milanović. I kad potom Kolakušić krene lupati po svo troje ne znamo u kojem će smjeru krenuti birači. Jer puno toga ovisi i od reakcija napadnutih. I to je kampanja. Ankete nam je pomažu voditi i sukladno rezultatima više anketa se prati razvoj kampanje od početka do kraja jer jedino stožeri znaju što rade ili ne i vidi li se to na rezultatima.

Dobra kampanja može i mora promijeniti rezultat s početka na kraju i to će pratiti i ankete. Jedina stvar koju nitko ne može predvidjeti danas, a tko uspije će sigurno osvojiti koju Nobelovu nagradu ili pak neku sličnu, jest izlaznost. Koliko će stvarno kojih birača izaći na dan izbora. To nitko ne zna i može drastično oscilirati od izbora do izbora i često je rezultat rada jedne i nerada drugih kampanja. Zato ankete nisu predviđanje rezultata, nego samo presjek trenutka u kojem su rađene. I ništa više.

Povezani sadržaj:

Podcast intervju s Krešimirom možete poslušati u epizodi #94 Surovih Strasti.

Krešimir Macan: Kako su lažne vijesti hakirale Facebook i Google?